Dva hrvatska lopova Mimara i Tito opljačkali su 1927. godine zagrebačku katedralu, da bi posle rata krenuli u mnogo veće poduhvate…
Mnogi ne znaju da je general Draža Mihailović, jedan od najboljih obaveštajaca svog doba. Od kraja leta 1941. Dražina obaveštajna služba počinje da sakuplja podatke i o vođi komunista. Na prvom sastanku sa Dražom, 19. septembra 1941. u Struganiku, Tito se predstavio kao Valter, ali akademik Dragiša Vasić mu je odmah rekao da četnici znaju ko je i šta je on. Početkom 1943. godine četnički obaveštajci su došli i do Titovog dosijea iz zagrebačke policije. Tim povodom, Draža preko radio stanica šalje sledeći raspis svojim komandantima:
“Izdajte najhitnije štampani letak o Titu. Ponavljam Titu. Ime mu je Josip Broz, Hrvat rodom, otac Franjo, rođen u selu Kumanovcu (Kumrovcu – greška u transkripciji prilikom šifrovanja – prim, aut), opština Zagorska sela, Srez Klanjec, bravarski pomoćnik, obijački kradljivac, godine 1928. zaveden u kartoteku Zagrebačke policije pod br. 10434. Vršio obijanje i jedne crkve.“
Kada je ministar u Jugoslovenskoj vladi u Londonu, dr Milan Grol, u govoru od 26. marta 1943. povukao paralelu između četnika i partizana, Draža je predsedniku vlade, akademiku Slobodanu Jovanoviću, narednog dana pored ostalog pisao i ovo:
“Zar obijač koji se vodi u kartoteci zagrebačke policije, pod br. 10434 i imenom Josip Broz, inače vođa komunista, pod lažnim imenom Tito, može da se poredi sa nama kao narodni borac? Ubuduće kad hoćete Josipa Broza isticati kao narodnog borca, odvojte ga od nas, jer sa bandom robijaša i narodnih zlotvora nemamo nikakve veze.“ (Vojni arhiv u Beogradu, Fond Četnička arhiva, Kutija broj 293, registarski broj dokumenta 4/1.)
U raspisu svim komandantima, od 7. novembra 1943, Draža ponavlja da je vođa komunista “obijač Josip Broz Tito“. Kada je, nešto kasnije, do Vrhovne komande stigla vest kako Englezi pokušavaju da upotrebe diplomatu Božina Simića, Draža je 25. novembra pisao majoru Vojislavu Lukačeviću:
“Može biti istina, a može da bude i prevara. Ni u kom slučaju nije predstavnik naše vlade, a možda i komunista. Sa njime misle Englezi da dadu (u)mesto Tita obijača ličnost čistije prošlosti…“ (Raspis od 7. novembra: Vojni arhiv u Beogradu, Fond Četnička arhiva, Kutija broj 278, registarski broj dokumenta 18/1; Depeša od 25. novembra, isti arhiv i fond, Kutija broj 275, registarski broj dokumenta 21/1.)
Prema tome, Titovo obijanje crkve bilo je zavedeno u njegov policijski dosije. To su saznali četnici i preko njih veliki deo građana na slobodnim teritorijama. Za buduće istraživače ostaje da provere da li je dosije pod navedenim brojem bio jedini Titov policijski dosije, da li i danas postoji, da li su sve stranice na mestu, i sl.
Kuršumlija bez cenzure